Monthly Archives: February 2020

Kako se prati kvaliteta rada Državnoga povjerenstva za natjecanje iz engleskoga jezika? Nikako.

Na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama zatražio sam 31. siječnja 2020. od Agencije za odgoj i obrazovanje zapisnike Državnoga povjerenstva za natjecanje iz engleskoga jezika od 1. siječnja 2015. godine naovamo. Odgovor AZOO-a stigao je 10. veljače 2020. u obliku rješenja kojim se odbacuje zahtjev budući da Povjerenstvo “nema obvezu vođenja zapisnika sastanaka” pa stoga Agencija takve zapisnike ni ne posjeduje.

Iz toga proizlazi da je rad Povjerenstva netransparentan – naime, kako je moguće saznati na koji je način ispoštovana, primjerice, točka 9.11. Uputa za provedbu natjecanja i smotri u kojoj stoji da se predsjednika povjerenstva bira javnim ili tajnim glasovanjem? Ili, na primjer, iz kojega bi se zapisa mogla saznati raspodjela poslova unutar Povjerenstva? Čini se ni iz jednoga. 

Stoga sam 10. veljače 2020. uputio novi zahtjev, ovaj put za pristup izvješćima Državnoga povjerenstva za natjecanje iz engleskoga jezika od 1. siječnja 2015. naovamo. Naime, prema točki 9.14. Uputa za provedbu natjecanja i smotri, tajnik Povjerenstva “obvezan je ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje dostaviti izvješće o provedenom natjecanju ili smotri, koje mora sadržavati i financijsko izvješće, i to najkasnije 45 dana od dana održavanja natjecanja ili smotre, nakon što cjelokupno izvješće odobri državno povjerenstvo određenog natjecanja ili smotre.” Iz Agencije odgovaraju 19. veljače 2020. da se odbacuje zahtjev jer ni ta izvješća Agencija ne posjeduje. Naime, izvješća su bila dostavljana emailom tadašnjoj ravnateljici AZOO-a i nisu predana arhivi. Posebno je zanimljivo da Agencija kao institucija financirana javnim novcem ne posjeduje i ne čuva financijsko izvješće, a koje je dio glavnoga izvješća o provedenome natjecanju.

Kakav to sustav osiguranja kvalitete ima Agencija za odgoj i obrazovanje kada ne nadgleda rad tijela koje imenuje – ni kroz zapisnike sastanaka ni kroz godišnja izvješća? Kako se može unaprijediti rad Državnoga povjerenstva kada nitko ne zna tko radi, što se radi i kako se radi? Ne bi li izvješća o provedenim natjecanjima trebala biti temelj za budući rad Povjerenstva, a s ciljem poboljšanja natjecanja u godinama koje slijede? S obzirom na spomenute nedostatke, ne začuđuje da su učitelji i nastavnici godinama nezadovoljni natjecanjem iz engleskoga jezika i da ne vide nikakav pomak nabolje. Bez zdravih temelja u vidu transparentnoga, nepristranoga i stručnoga tijela, napretka ni neće biti.

 

Prigovor ravnateljici Agencije za odgoj i obrazovanje na rad Državnoga povjerenstva

Poštovana ravnateljice dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, poštovane kolegice,

ne znam jeste li upoznati s time, no u četvrtak 23. siječnja 2020. poslao sam prvi prigovor Državnome povjerenstvu za natjecanje iz engleskoga jezika a potom 26. siječnja 2020. i drugi prigovor budući da sam otkrio da se velik dio testa za učenike 8. razreda na školskoj razini natjecanja temelji na tekstovima preuzetim s interneta bez dozvole i navođenja izvora, da je jedan zadatak u potpunosti plagiran te da gotovo svi zadatci sadržavaju dokimološke propuste koje u cijelosti analiziram u prigovoru. Taj prigovor možete pročitati ovdje. Na odmet ne bi bilo pročitati ni odgovor savjetnice Jelene Zdrilić, a koji se nalazi ovdje, u kojemu mi, potpuno nedemokratski, osporava pravo na prigovor i drži prodike o mome načinu komunikacije – molio bih očitovanje Agencije je li to službeni stav upravo Agencije budući da savjetnica Zdrilić predstavlja AZOO u Državnome povjerenstvu. Napominjem da sam u ovome zainteresirana strana kao učitelj koji je deset godina pripremao svoje učenike za natjecanje, kao znanstvenik koji se bavi učenjem i poučavanjem engleskoga jezika u Hrvatskoj, kao metodičar na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci i kao nekadašnji vanjski suradnik Agencije na poslovima savjetnika u trima županijama.

Pročitate li spomenuti prigovor, uvidjet ćete koliki je propust sastavljača/sastavljačice testa, recenzenta i svih u Povjerenstvu koji su takav test pustili u javnost. Već to samo po sebi zahtijeva raspuštanje Povjerenstva, ali – nažalost – postoji još razloga.

Naime, istražujući prvo test a onda rad Povjerenstva u želji da otkrijem kako je moguće da test s plagiranim dijelovima, s loše osmišljenim zadatcima i propustima u priznavanju rješenja dospije na natjecanje, otkrio sam sljedeće zabrinjavajuće informacije.

Dakle, na temelju Uputa za provedbu natjecanja i smotri, točnije točaka

9.4. „Učitelj/ica ili nastavnik/ca koji/a je član državnog povjerenstva, a izrađuje zadatke za natjecanje ne smije biti mentor/ica učenika/ce u kategoriji za koju izrađuje zadatke, bez obzira na razinu natjecanja.

odnosno

9.5. „Učitelj/ica ili nastavnik/ca ne može biti član državnog povjerenstva natjecanja ili smotre u kategoriji ili području u kojem sudjeluje kao mentor/ica učenika/ce ili skupine. Kategorije ili područja propisuju se pravilima pojedinog natjecanja.

te

9.7. „Članovi povjerenstva moraju biti stručne i odgovorne osobe, koje ni na koji način ne smiju biti u sukobu interesa te koje će aktivno i savjesno sudjelovati u radu državnog povjerenstva pridržavajući se svih zadanih rokova.” (istaknuo J. P.)

i s obzirom da prema zaduženjima u točki 9.10. članovi Povjerenstva

  1. Izrađuju prijedlog programa/pravila natjecanja ili smotre.
  2. Sastavljaju pisane zadatke/testove za sve razine natjecanja.
  3. Recenziraju pisane zadatke/testove za sve razine natjecanja.
  4. Ispravljaju pisane zadatke/testove na državnoj razini natjecanja.
  5. Provode natjecanja ili smotre u skladu s programom i pravilima objavljenim u Katalogu natjecanja i smotri Agencije za odgoj i obrazovanje.
  6. Utvrđuju mjerila za vrednovanje.
  7. Obavljaju stručno-tehničke poslove u vezi s natjecanjem/smotrom.
  8. Pripremaju i organiziraju natjecanja i smotre na državnoj razini.
  9. Pripremaju za tisak materijale vezane uz natjecanja ili smotre.
  10. Osiguravaju tajnost zadataka.

itd.

odnosno da su članovi Državnoga povjerenstva neminovno uključeni u sve dijelove natjecanja, smatram da je došlo do povrede odredbi Uputa jer su pojedini članovi u sukobu interesa. Naime, trenutno nisam imao vremena tražiti dublje i dalje pa sam pogledao rezultate natjecanja unatrag pet godina i usredotočio se na dva imena koja su se pritom isticala.

Počnimo od prošle godine. Denis Plavetić, predsjednik Državnoga povjerenstva, mentorirao je dvoje učenika na županijskoj razini; Danijela Ille, članica Državnoga povjerenstva, mentorirala je dvoje učenika na županijskoj razini, a jedan je učenik pozvan na državnu razinu gdje osvaja 9. mjesto.

Godine 2018. godine, Denis Plavetić, prema programu 2018. član Državnoga povjerenstva, no u konačnim rezultatima potpisan kao predsjednik Državnoga povjerenstva (što također treba objasniti), mentorirao je troje učenika na županijskoj razini; Danijela Ille, članica Državnoga povjerenstva, mentorirala je dvoje učenika na županijskoj razini, a jedan je učenik pozvan na državnu razinu gdje osvaja 9. mjesto.

Godine 2017. Denis Plavetić, član Državnoga povjerenstva, mentorirao je četvero učenika na županijskoj razini, a jedan je pozvan na državnu razinu gdje osvaja 3. mjesto.

Godine 2016. Denis Plavetić, član Državnoga povjerenstva, mentorirao je dvoje učenika na županijskoj razini; Danijela Ille, članica Državnoga povjerenstva, mentorirala je dvoje učenika na županijskoj razini.

Godine 2015. Denis Plavetić, član Državnoga povjerenstva, mentorirao je pet učenika na županijskoj razini, a jedan je pozvan na državnu razinu gdje osvaja 1. mjesto; Danijela Ille, članica Državnoga povjerenstva, mentorirala je šest učenika na županijskoj razini, od čega je troje pozvano na državnu razinu, gdje dvoje osvaja 2. i 6. mjesto.

Na temelju navedenoga postavlja se pitanje jesu li gore navedene osobe kao članovi Državnoga povjerenstva za natjecanje iz engleskoga jezika, a katkad i u ulozi njegova predsjednika, mogle izbjeći da ne dođu u doticaj s testom za školsku razinu, testom za županijsku razinu i testom za državnu razinu? Naime, prema zaduženjima uvid su i morali imati te, primjerice, utvrditi mjerila za vrednovanje (9.7.6.) – kako se mjerila mogu utvrditi a da se ispit ne vidi? Zvuči nevjerojatno, ali prema mojim saznanjima, sastavljačica je ispita upravo bila Danijela Ille, no to trenutno nije javna informacija. Tu informaciju svakako planiram zatražiti na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama, za što ću uputiti poseban zahtjev.

Bez obzira na to koje su mjere dotični eventualno poduzimali kako bi izbjegli sukob interesa, postavlja se pitanje jesu li svojim dugogodišnjim radom u Povjerenstvu i uvidom u sve elemente natjecanja time stekli prednost nad ostalim učiteljima i nastavnicima u pripremi učenika za natjecanje. Pitanje je to koje ne treba shvatiti olako. Usto, treba li napomenuti da mentori visoko plasiranih učenika dobivaju bodove za napredovanje u zvanju i da time ostvaruju osobnu korist?

Volio bih da se razumije da ovime ne dovodim u pitanje stručnost dotičnih članova te da možda ne bi jednake rezultate postigli i da nisu bili članovi Državnoga povjerenstva, no situacija jest moguće neetična i protivna odredbama Uputa. Osobno smatram da članovi Državnoga povjerenstva ne bi smjeli mentorirati učenike ni na jednoj razini.

Molio bih da Agencija za odgoj i obrazovanje kao tijelo koje organizira natjecanje engleskoga jezika i imenuje članove Državnog povjerenstva promptno istraži sve navode iz prigovora i ovoga pisma jer natjecanja su u tijeku a Povjerenstvo je duboko kompromitirano brojnim propustima. Iza njih je ovogodišnji neprihvatljiv i plagiran test za učenike 8. razreda te godine moguće neetičnih radnji u vidu djelovanja u tijelu koje organizira natjecanje na kojima učenici članova osvajaju 1., 2. i 3. mjesta na državnoj razini. S obzirom na to da sam stigao istražiti samo dva člana i samo pet posljednjih godina, pitanje je što bi se još moglo pronaći.

U Rijeci 28. siječnja 2020.

S poštovanjem

dr. sc. Jakob Patekar, znan. sur.

Osvrt na očitovanje

Poštovana gđo Potnar Mijić, poštovani gdine Plavetić,

dozvolite mi da se osvrnem na očitovanje Državnoga povjerenstva za natjecanje engleskoga jezika, a koje je objavljeno na stranicama Agencije 30. siječnja 2020. Obraćam se vama kao potpisnicima očitovanja, ali jasno je da govorite u ime 19 ljudi* jer stoji da su to ‘zaključci’ Povjerenstva. (Kako saznajem, od 22 člana Povjerenstva, tri članice nisu dale suglasnost za ovakvo očitovanja, a dvije su članice od te tri u međuvremenu podnijele zahtjev za razrješenjem.)

Prije svega, i prije negoli je očitovanje objavljeno, bilo mi je jasno da će ono biti otužno. Zašto? Pa zato što osobe koje su sastavile, recenzirale i odobrile i u konačnici podržale loše osmišljen test s polovičnim rješenjima, plagiranim zadatkom i neovlašteno preuzetim tekstovima očito nemaju dovoljno znanja kako bi shvatile osnove vrednovanja i izrade testova. Zato je moj prigovor zapravo bio krivo adresiran. Vi objektivno ne možete shvatiti što nije u redu s testom i stoga test ne možete ni popraviti. To ne čudi s obzirom na to da je glavni odnosno jedini kriteriji odabira za članstvo u Povjerenstvu – poznanstvo, ali svejedno je mnogim članovima to očito vrhunac karijere. No, da se osvrnem na vaše ‘zaključke’.

U svome prvome odlomku govorite o tome da ste zaprimili „nekoliko primjedbi“, no činjenica jest da vam je taj dan upućen prigovor s desetak primjedbi i 283 potpisa, a bilo je još i pojedinačnih prigovora, što sigurno nadilazi semantički opseg riječi ‘nekoliko’.

Što se drugoga odlomka tiče, navodite da ćete dodati izvore pokradenim tekstovima, no u ‘Terms of Use‘ stranica s kojih ste neovlašteno preuzeli tekstove jasno stoji da je potrebno tražiti dozvolu.

U vašemu trećem odlomku iznosite laž da je Agencija za odgoj i obrazovanje zatražila dopuštenje autora za 5. zadatak – nakon izdavanja očitovanja kontaktirao sam s autorom koji je rekao da nikakav zahtjev nije dobio te da u načelu takve dozvale ne daje. Treba li uopće naglašavati koliko je ovo neetično? Osim toga, postoji još jedan problem, ako vam plagiranje nije odveć problematično. Tvrdite da zadržavanjem zadatka štitite učenike koji su ga uspješno riješili. Znate li što se događa kada na državnoj maturi u nekoj zemlji, u rijetkim slučajevima, procuri zadatak? Provođenje se mature po potrebi zaustavlja dok se ne osigura novi zadatak (koji obično postoji spreman baš za takve slučajeve). To je zato što bi učenici koji su vidjeli zadatak imali prednost nad onima koji nisu. Tako je i slučaj ovdje. Postoji mogućnost da su se određeni učenici pripremali za natjecanje vježbajući na vrlo popularnoj stranici s koje ste zadatak ukrali i time su stekli prednost u odnosu na učenike koji na taj zadatak nisu naišli tijekom pripremanja. Osnove načela pravednosti (engl. fairness) u vrednovanju. Ali, ispričavam se, opet pričam o vrednovanju a vi se u to ne razumijete.

U četvrtome odlomku osvrćete se na zadatak iz ‘kulture’ i ustvrđujete da je „u potpunosti u skladu s propozicijama navedenima u katalogu“. Svoj ću komentar razdijeliti u četiri točke:

  • Ne vjerujem da ste dobili prigovor da kulturu nikako ne treba vrednovati. Sporno je bilo kako ste je vrednovali – putem šest pitanja o povijesti i zemljopisu Londona. Iz toga je razloga bespredmetno da se pozivate da na to da kulturu valja vrednovati već ste trebali objasniti zašto ste međukulturnu komunikacijsku kompetenciju sveli na znanje šest trivijalnih činjenica o Londonu.
  • No, kad se već pozivate na propozicije kataloga kako biste opravdali uvrštavanje kulture, valja reći da propozicije natjecanja donosi – Povjerenstvo (točka 9.10.1. Uputa za provedbu natjecanja i smotri: „Članovi državnoga povjerenstva … izrađuju prijedlog programa/pravila natjecanja ili smotre“); dakle, pozivate se sami na sebe kako biste opravdali svoj postupak. Čista metafizika.
  • Nadalje, u rečenici koju citirate iz svoga kataloga stoji „Elementi kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog područja sastavni su dio testova na svim razinama natjecanja“ (istaknuo J. P.). Možete li onda objasniti zašto, primjerice, test za 8. razred iz 2019. godine nema zadatak ‘Culture and Civilization’? Želite li reći da taj test nije bio izrađen u skladu s propozicijama natjecanja odnosno katalogom budući da je izostavljen sastavni dio? Želite li reći da ste prekršili točku 9.10.5. Uputa: „Članovi državnoga povjerenstva… provode natjecanja ili smotre u skladu s programom i pravilima objavljenim u Katalogu natjecanja i smotri Agencije za odgoj i obrazovanje” (istaknuo J. P.)? Je li tko odgovarao za taj propust?
  • Konačno, kada kažete da se rješenja za dio o onome što vi nazivate kulturom nalaze u udžbenicima koje je odobrilo Ministarstvo, možete li me molim vas uputiti u kojemu se udžbeniku, a uzet ću samo jedan primjer, nalazi rješenje za rečenicu na testu za 8. razred na županijskoj razini iz 2017., a koja kaže: „The motto of the new American President, Donald J. Trump is “Make America (3) _____________ Again.”?

Za vaš peti odlomak mogu ustvrditi da je riječ o paušalnome dodavanju odgovora u rješenja što ne utječu na poboljšanje kvalitete testa, ali s obzirom na prethodno utvrđen nedostatak potrebnih znanja, razumijem vaš postupak.

Konačno, gdine Plavetić, primijetio sam u Vašemu potpisu na kraju očitovanja da Vam je dodijeljeno zvanje savjetnika. Vjerujem da Vam nije bilo teško skupiti bodove s obzirom na dugogodišnji staž u Državnome povjerenstvu, ali i na uspjehe Vaših učenika na istim tim natjecanjima koje baš Vi organizirate i provodite. Naime, 2019. godine kao predsjednik Državnoga povjerenstva mentorirali ste dvoje učenika na županijskoj razini; 2018. godine, kada prema programu stoji da ste član Državnoga povjerenstva, no u konačnim rezultatima potpisani ste kao predsjednik Državnoga povjerenstva (kako to?), mentorirali ste troje učenika na županijskoj razini; 2017. godine kao član Državnoga povjerenstva mentorirali ste četvero učenika na županijskoj razini, a jedan je pozvan na državnu razinu gdje osvaja 3. mjesto; 2016. godine kao član Državnoga povjerenstva mentorirali ste dvoje učenika na županijskoj razini; 2015. godine kao član Državnoga povjerenstva mentorirali ste pet učenika na županijskoj razini, od kojih je jedan pozvan na državnu razinu gdje osvaja 1. mjesto. Čestitam! Doduše, ne znam koliko su te godine uspjeha (da ne idemo dalje u prošlost, stat ćemo kod 2015.) u skladu s odredbama Uputa za provedbu natjecanja i smotri, točnije točaka

9.4. „Učitelj/ica ili nastavnik/ca koji/a je član državnog povjerenstva, a izrađuje zadatke za natjecanje ne smije biti mentor/ica učenika/ce u kategoriji za koju izrađuje zadatke, bez obzira na razinu natjecanja.

odnosno

9.5. „Učitelj/ica ili nastavnik/ca ne može biti član državnog povjerenstva natjecanja ili smotre u kategoriji ili području u kojem sudjeluje kao mentor/ica učenika/ce ili skupine. Kategorije ili područja propisuju se pravilima pojedinog natjecanja.

te

9.7. „Članovi povjerenstva moraju biti stručne i odgovorne osobe, koje ni na koji način ne smiju biti u sukobu interesa te koje će aktivno i savjesno sudjelovati u radu državnog povjerenstva pridržavajući se svih zadanih rokova.” (istaknuo J. P.)

Slično je i s, primjerice, gđom Ille, koja je 2019. kao članica Državnoga povjerenstva mentorirala dvoje učenika na županijskoj razini, od kojih je jedan učenik pozvan na državnu razinu gdje osvaja 9. mjesto; 2018. godine kao članica Državnoga povjerenstva mentorirala je dvoje učenika na županijskoj razini, od kojih je jedan pozvan na državnu razinu gdje osvaja 9. mjesto; 2016. godine kao članica Državnoga povjerenstva mentorirala je dvoje učenika na županijskoj razini, a 2015. kao članica Državnoga povjerenstva mentorirala je šest učenika na županijskoj razini, od kojih je troje pozvano na državnu razinu, gdje dvoje osvaja 2. i 6. mjesto. Čestitke i gđi Ille! Tu ćemo stati, jer puno je članova Povjerenstva, a natjecanje seže desetljećima u povijest.

Pitam se, hoćemo li se pretvarati da članovi Državnoga povjerenstva za natjecanje iz engleskoga jezika, uz sve mjere koje eventualno mogu poduzeti da izbjegnu sukob interesa, nisu bili u prednosti nad drugim učiteljima i nastavnicima? Ipak su kao višegodišnji članovi sigurno bolje upoznati s formatom, ako ne i sadržajem, testova na svim razinama. Uostalom, jedno od zaduženja članova Povjerenstva, točnije točka 9.10.6. Uputa, kaže da članovi „utvrđuju mjerila za vrednovanje“. Kako je moguće utvrditi mjerila ako se test ne vidi? Ako se unutar povjerenstva dogovara, primjerice, da će se u 2019. godini izbaciti zadatak kulture (protivno Uputama), dogovaraju li se onda članovi i o tome kakvi će se drugi zadatci uvrstiti? Osobno smatram da članovi Državnoga povjerenstva ne bi smjeli mentorirati učenike ni na jednoj razini. Upravo je iz toga razloga predviđeno da se članovi Državnoga povjerenstva imenuju svake godine (točka 9.2. Uputa), što nije slučaj s Državnim povjerenstvom za natjecanje iz engleskoga jezika koje je godinama u istom sastavu, s 10 članova s očigledno doživotnim imenovanjem (vidi popis na kraju teksta).

Za sam kraj, na nekim studijima, pa tako i anglistike, postoji kolegij Poslovna komunikacija ili Poslovno dopisivanje. Ondje se uči da se u pismo u kojemu se priznaje da je učinjena kakva pogreška svakako uvrsti i isprika za učinjeno. U vašemu očitovanju isprike nema, iako je vaš tekst zapravo priznanje krivnje (koliko god se to trudili sakriti). Gđo Potnar Mijić, gdine Plavetić, zašto smatrate da učenici ne zaslužuju vašu ispriku? Zašto smatrate da je ne zaslužuju mentori? U konačnici, zašto ispriku ne zaslužuju ljudi koji ponovno moraju pregledavati testove zbog vaših propusta?

U Rijeci 1. veljače 2020.

S poštovanjem

dr. sc. Jakob Patekar, znan. sur.

 

*Članovi Državnoga povjerenstva za natjecanje iz engleskoga jezika koji su podržali očitovanje (masnim tiskom naglašeni su članovi s najmanje sedmogodišnjim stažem[1] u Povjerenstvu):

  • Noemi Ajduković prof., Osnovna škola Sesvetska Sopnica, Sesvete (2018., 2019., 2020.)
  • Tatyana Butorac, prof., Osnovna škola „Granešina”, Zagreb (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Dino Dumančić, prof, Sveučilište u Zadru, Odjel za anglistiku, Zadar (2020.)
  • Sofija Fruk, dipl. učitelj, IV. osnovna škola Varaždin, Varaždin (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Olga Granić, prof., I. gimnazija, Split (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Marijela Gulin, prof., Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Danijela Ille, prof., XVI. gimnazija, Zagreb (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • sc. Maria Jurjevich, XVI. gimnazija, Zagreb (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Melita Jurković, prof., IV. gimnazija, Zagreb (2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Haidi Mimica Tudor, prof., Osnovna škola „Ravne njive”, Split (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Marija Miščančuk, prof., Međimursko veleučilište u Čakovcu, Čakovec (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Denis Plavetić, prof., Gimnazija Karlovac, Karlovac, predsjednik (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Marin Popović, prof., Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb (2019., 2020.)
  • Izabela Potnar Mijić, prof, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, Osijek (2020.)
  • Daniela Reić Šućur, prof., Osnovna škola Manuš, Split (2018., 2019., 2020.)
  • Anamarija Sabioni,, XVI. gimnazija, Zagreb (2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Nino Sertić, prof., Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk (2015., 2016., 2020.)
  • Dajana Vukadin, prof., Osnovna škola Sveta Klara, Zagreb (2017., 2018., 2019., 2020.)
  • Jelena Zdrilić, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka, Rijeka (2019., 2020.)

[1] Na stranicama AZOO-a dostupni su podatci od 2014. naovamo, a moguće je da članovi imaju i mnogo više staža.