Poštovane članice i poštovani članovi Državnoga povjerenstva za natjecanje iz engleskoga jezika 2020.,
na sljedećim stranicama iznosim svoj prigovor.
Vaše povjerenstvo ove godine ima 22 člana. Arhiva mrežnih stranica AZOO-a seže do 2014. godine, iz čega saznajemo da je predsjednica državnoga povjerenstva od tada do 2018. bila prof. Olga Granić, a posljednje dvije godine (2019. i 2020.) prof. Denis Plavetić. Drugi članovi više-manje ostaju isti kroz godine, a broj varira od 21 do 22. Razlog zašto spominjem prošle godine jest što već godinama u prosvjetnim krugovima slušam o nezadovoljstvu učitelja natjecanjem iz engleskoga jezika. Glavna zamjerka jest da su testovi neprimjereni u smislu da izvrsni, čak i nadareni, učenici na njima ne prolaze dobro, odnosno da su testovi napravljeni da učenicima pokažu kako jezik zapravo ne znaju. Poviješću natjecanja neću se više baviti, ali spomenut ću još da su 2009. kolegice Bakašun, Blažević i Marušić u časopisu Strani jezici objavile rad ‘Pitanje standardizacije nacionalnoga natjecanja iz engleskoga jezika‘ u kojemu ističu probleme koje su zatekle kada su počele djelovati kao članice državnoga povjerenstva, ali i daju smjernice za poboljšanja – koja se do danas nisu dogodila, a vezana su uz standardizaciju natjecanja, rangiranje natjecatelja i obuku ispitivača.
Kroz nekoliko točaka osvrnut ću se na ono što smatram ključnim problemima natjecanja iz engleskoga jezika, a temeljeno na testu za školsku razinu natjecanja za učenike 8. razreda 2020. godine.
1) Apsurdno, no javno nisu dostupni ni cilj ni opseg natjecanja (možda takav dokument ni ne postoji?). Drugim riječima, ne zna se zašto se natjecanje provodi ni što se njime očekuje postići, kao ni to koje vještine i znanja obuhvaća te što bi učenici na natjecanju trebali pokazati. Najbliže tomu, a i dalje jako daleko od opsega i cilja, jest zadana struktura testa – na školskoj razini ispituju se „čitanje s razumijevanjem“ i „uporaba jezika (gramatika i vokabular)“, na županijskoj „slušanje s razumijevanjem“, „čitanje s razumijevanjem“ i opet „uporaba jezika (gramatika i vokabular)“, a na državnoj je elementima sa županijske razine dodan i „sastavak“ te „usmeni ispit“, što pronalazimo u uputama o provedbi natjecanja.
Dakle, vraćajući se školskoj razini, opseg je valjda znanje gramatike i vokabulara te vještina čitanja. Ovdje podsjećam da se u poučavanju engleskoga jezika već 40 godina govori o komunikacijskome pristupu, a što se odnosi na uporabu jezika u komunikacijskome činu (bilo u govorenju, bilo u pisanju). Ono što se u testovima naziva „uporabom jezika“ nema veze s uporabom jezika u komunikacijskome činu, već se odnosi na klasične gramatičke zadatke i zadatke provjere vokabulara. Zaključujem da cilj natjecanja nije vidjeti koji učenici najbolje komuniciraju na engleskome jeziku, nego koji dobro barataju gramatikom i vokabularom. Godina je 2020., a komunikacijska kompetencija prvi je cilj učenja engleskoga jezika u svim europskim pa tako i hrvatskim kurikulumima, dokumentima, istraživanjima, smjernicama i sl., i to već 40 godina. Ali ne i za organizatore natjecanja iz engleskoga jezika.
2) Prema mojim saznanjima, a članovi državnoga povjerenstva mogu me opovrgnuti ako to nije istina, testove izrađuje jedna osoba. To znam jer me je prije nekoliko godina savjetnica za engleski jezik pozvala da budem taj član koji će izrađivati testove. Ponudu sam odbio. Osim tog jednog sastavljača, testove navodno pogledaju još dvije osobe: stručni recenzent (metodičar s fakulteta) te lektor. Nejasna je uloga ostalih članova, a podsjećam da ih ima 22. Ne sumnjam da imaju obveze u radu povjerenstva, ali ne znam što je važnije od dobroga testa. Da zaključimo, testove izrađuje jedna osoba, za koju se 2020. godine pokazalo da nema apsolutno nikakve kompetencije za izradu testa. Da pročešljam prijašnje testove, moguće je da bi se moglo utvrditi isto, s obzirom na reakcije učitelja i nastavnika prijašnjih godina.
3) Test na školskoj razini za osnovne škole imao je devet pitanja, a u daljnjemu ću se dijelu teksta osvrnuti na većinu od njih.
3.1) U prvome se zadatku provjerava čitanje s razumijevanjem na temelju teksta preuzetoga s interneta, bez navođenja izvora, a pretpostavljam i bez dozvole. Postavljeno je šest tvrdnji za koje treba utvrditi jesu li točne ili netočne, od kojih najmanje jedna, posljednja, nema veze s učenikovim umijećem čitanja s razumijevanjem nego njegovim poznavanjem vokabulara (koje se ne ispituje tim zadatkom), odnosno da zna da pumpkin i squash navodno nisu sinonimi (a što nije razvidno iz teksta).
3.2) Treći zadatak temelji se na tekstu u kojemu se treba osvrnuti na svaki redak i napisati riječ koja je pogrešna u retku ili pak staviti kvačicu ako je sve točno. Tekst je, opet bez navođenja izvora, a vjerojatno i bez dozvole, preuzet s interneta i prilagođen. Uputa za zadatak nije dobro napisana. Prije svega, uputa navodi „For questions 1 – 6“, a zadatak nema pitanja (a to je slučaj i u svim drugim zadatcima na testu). Nadalje, nije jasno trebaju li natjecatelji tražiti samo riječ koja je viška ili i druge pogreške: „decide whether there are errors in the text … In some lines there is an extra word.“
3.3) Četvrti je zadatak tekst sa šest praznina koje treba dopuniti jednom od četiriju riječi koje su ponuđene za svaku česticu. Tekst je, opet, preuzet s interneta, bez navođenja izvora a vjerojatno i bez dozvole. Za prvu česticu upitna je netočnost ‘tourist place’, što je sintagma koja se može naći u engleskome jeziku izvornih govornika. Druga čestica nudi nonsens rješenja, odnosno riječi koje u engleskome jeziku ne postoje, poput ‘bylooked’, a poznato je da se kao distraktori ne koriste nepostojeće riječi. U četvrtoj čestici sporna je netočnost sintagme ‘main events’ koja je zapravo apsolutno gramatički i semantički točna. I u šestoj čestici može se priznati ‘in his memory’ jednako kao i traženi ‘in his honour’. Za petu česticu distraktori nisu dobri jer su prelagani. Četvrti je zadatak dakle gotovo u cijelosti loše napravljen.
3.4) Peti je zadatak u potpunosti preuzet, bez navođenja izvora, sa stranice s vježbama za polaganje testa FCE, a koji označava razinu B2 prema ZEROJ-u. Prvo da se osvrnem na plagiranje. Na izvornim stranicama zadatka u Terms of Use nalazimo sljedeće: „The practice tests and other material on this web site are designed to be freely used in an online environment only. You are not permitted to download any practice material or republish it in any other form or on any other web site. All practice material, test questions and software is protected by international copyright law.“ Intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj štiti niz hrvatskih i međunarodnih zakona pa ih neću ovdje navoditi, ali je iz navedenoga jasno da je riječ o neovlašteno preuzetome materijalu gdje ni navođenje izvora ne bi pomoglo jer jednostavno vlasnik prava ne dopušta reprodukciju zadatka. Isto vrijedi i za tekstove preuzete s Atlas Obscura u 1., 4. i 7. zadatku.
Drugi problem 5. zadatka jest njegova razina B2. Naime, prema Nastavnome planu i programu za osnovnu školu (2006), a prema kojem su se obrazovali učenici 8. razreda za koje je test sastavljen, očekivana razina na kraju osam godina učenja engleskoga jezika jest A2. Zanima me tko je, kada i kako odredio razinu koju trebaju imati natjecatelji; u ovome je slučaju jasno da se očekuje da se učenik nalazi na dvije razine više od one za koju ga školovanje priprema. Zaključujem da Povjerenstvo smatra da natjecateljima kroz natjecanje treba pokazati da ne znaju ono što ni ne trebaju znati, što je pedagoški neutemeljena praksa.
3.5) U šestome zadatku od učenika se traži da uz ponuđene definicije napišu traženu riječ s određenim brojem slova. Sporna je šesta definicija jer se prihvaća samo odgovor ‘cutlery’. Kao što članovi Povjerenstva vjerojatno znaju, neki govornici to nazivaju ‘silverware’, što je češće u američkome engleskome. Što ako je učenik, koji je više izložen američkoj inačici engleskoga jezika, jedino znao za tu inačicu? Gdje je mogao upisati svoj odgovor kad ‘cutlery’ ima sedam slova a ‘silverware’ deset? Znači li to da on ne zna što je ‘knives, forks, and spoons used for eating’ jer ne zna inačicu koju preferira autor(ica) testa?
3.6) Tekst za sedmi zadatak preuzet je iz istoga izvora kao i tekstovi za 1. i 4. zadatak, bez navođenja izvora a vjerojatno i bez dozvole. Od učenika se očekuje da nadopune šest praznina u tekstu jednom riječju. Sporna je šesta čestica u koje se priznaju rješenja ‘book’, ‘buy’ i ‘purchase’ ali ne i čest glagol ‘get’ ili rjeđi ‘obtain’, ‘acquire’ i sl. koji bi također mogli biti upotrjebljeni.
3.7) Osmi zadatak sastoji se od šest rečenica koje treba nadopuniti glagolima ‘do’ i ‘make’ u primjerenim oblicima. Sporna je druga rečenica u kojoj se kao kolokat riječi ‘assignment’ priznaje samo ‘do’ u obliku ‘did’, dok u engleskome jeziku s riječju ‘assignment’ kolokira i glagol ‘make’, odnosno ovdje bi to bilo ‘made’.
3.8) Deveti je zadatak naslovljen ‘Culture and Civilisation’, što smatram pogrešnim jer zadatak kroz šest rečenica zapravo testira učenikovo činjenično znanje povijesti i geografije. Usto, cijeli je zadatak o Londonu, a jasno je da engleski jezik nadilazi London i Ujedinjeno Kraljevstvo. Napominjem i da većinu traženih informacija ne bi znali ni sami građani Londona. Takav pristup poimanju kulture, odnosno međukulturne kompetencije, izuzetno je površan i pedagoški i glotodidaktički neprimjeren, a prije svega i znanstveno neutemeljen. Podsjetit ću ovdje autora/autoricu što Nastavni plan i program za osnovne škole (2006), a koji je još uvijek relevantan za učenike 8. razreda, kaže o ciljevima i zadaćama u nastavi stranoga jezika, a vezano uz kulturu:
„Odgojni ciljevi i zadaće u nastavi stranoga jezika znače sustavno senzibiliziranje i motiviranje učenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugačijem, tj. razvijanje razumijevanja strane kulture pridonoseći istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle, na svakoj razini učenike treba upoznavati s kulturom i civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom zemljom” (str. 80).
Svesti osam godina školovanja a potom i kulturu jezika velikoga poput engleskoga na šest pitanja o Londonu u suprotnosti je sa svim smjernicama o poučavanju i vrednovanju kulture u nastavi engleskoga jezika u posljednjih dvadesetak godina. Ovakav je zadatak uvreda brojnim učiteljicama i učiteljima koji ulažu puno truda kako bi u učenika razvili ljubav prema engleskome jeziku i naučili ih tome jeziku što bolje; osim toga, ovaj zadatak ponižava izvrsne i motivirane učenike i šalje im poruku da ne znaju engleski ako ne znaju trivijalne podatke o Londonu.
Razmatrao sam da priložim izvore kojima bih mogao pomoći autoru/autorici testa, ali očigledno i ostalim članovima Povjerenstva, da shvate ozbiljnost propusta u pogledu znanstvene, dokimološke i pedagoške neutemeljenosti zadataka na testu, no shvatio sam da bih morao priložiti svu literaturu napisanu o učenju, poučavanju i vrednovanju engleskoga jezika u posljednjih 40 godina. Toliko se dugo, naime, govori o razvijanju komunikacijske kompetencije. Zaokružit ću stoga ovaj dio prigovara citatom iz još uvijek važećega Nastavnoga plana i programa za osnovnu školu (2006), pa članovi Povjerenstva mogu procijeniti koliko je test usklađen s njim:
„Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proširena elementima sociokulturne, interkulturalne te čitalačke/književne kompetencije. Istodobno, u skladu s potrebama društva nastava stranih jezika, osim jezičnih, mora nužno razvijati i vještine komuniciranja, timskoga rada te osposobljavati učenika za rješavanje problema” (str. 79).
Na temelju činjenice da je velik dio testa plagiran te da su gotovo svi zadatci loše napravljeni i/ili priznaju ograničena rješenja, tražim da se poništi školsko natjecanje iz engleskoga jezika za učenike 8. razreda te da članovi Državnoga povjerenstva a) pod hitno donesu mjere kojima će se spriječiti da se ovakav skandal ponovi, b) potpuno redizajniraju koncept natjecanja kako bi natjecateljima i njihovim mentorima jasno komunicirali cilj i opseg natjecanja kako bi se mogli za njega uspješno pripremati te koncept natjecanja usklade s onime što znamo o učenju, poučavanju i vrednovanju engleskoga jezika iz istraživanja provedenih proteklih 40 godina, i konačno c) reorganiziraju ustroj povjerenstva kako bi više njegovih trenutnih članova aktivno sudjelovalo u osmišljavanju i provedbi natjecanja.
Na samome kraju, izražavam žaljenje zbog nastale situacije jer osobno poznajem nekoliko članova povjerenstva i upoznat sam s njihovom stručnošću i znam da ovakav test nikada ne bi pustili u javnost; no, i to pitanje individualne i kolektivne odgovornosti Povjerenstvo ubrzo mora razriješiti jer na popisu je 22 imena i prezimena, a javnost ne zna tko je autor/ica, recenzent/ica i lektor/ica testa te tko sve sudjeluje u kontroli kvalitete.
U Rijeci 26. siječnja 2020.
S poštovanjem,
dr. sc. Jakob Patekar, znan. sur.
Bravo kolega!
Stručno, argumentirano.
Hvala!
U cijelosti podržavam Vašu angažiranost i argumente iznesene u Prigovoru. Iskreno se nadam da će uslijediti odgovor nadležnih kome je prigovor i upućen te da će poništiti sporno školsko natjecanje 2019/2020 i poduzeti daljnje korake da se ovakvi propusti više ne ponove.
Hvala na podršci!
I am so happy when I am not the only so-called Boško Buha in Croatia!!!!
Thank you from the bottom of my heart for finding the time, will and love to explain those who should be told to stop being the obstacles when it comes up to the moment when a teacher and a pupil should feel bad for not getting good results while at the same time both being very well educated and full of enough knowlegde to get much better results and, on the other hand, both feeling bad while teacher who teach other subjects and their pupils with less knowledge get to the highest levels easily!!!! My pupils felt very bad tonight, but believe me, I have never had a better generation and maybe never ever will again. Even though told that they will all get an excellent mark for participating, I am not quite sure that they are happier than before my promise.
Thank you once again on my behalf as well as my best generation. I wish “the mentioned team chosen so many years ago to make the exams without following the rules we should follow” comes to my class this year any time to listen to them like I do. 15 out of 30 deserve more credit let alone an appropriate exam they were prepared for.
Yours sincerely,
Nancy Gjergja
Thank you for your support! Teachers continue to make magic in their classrooms, regardless of the competition results, and that’s what really counts!
Dragi kolega,zahvaljujem Vam što ste to tako stručno i detaljno izložili. Iako već desetak godina ne predajem u 8.r pa nemam toliko širok uvid u problematiku natjecanja,ja bih još samo dodala pitanje i hitnost uvođenja natjecanja i u nižim razredima OŠ,no naravno ne ovakvog oblika i ne s ovakvom nestručnošću kao do sada.
Zahvaljujem na trudu u svoje i ime ostalih kolega i djece natjecatelja koji su se našli u ovako nezahvalnoj situaciji.
Hvala Vam na podršci!
Svaka čast, kolega! Temeljito i detaljno obrazloženo, i vjerujem da govorite u ime većine kolega. Apsolutno podržavam.
Hvala na podršci!
Svaka cast na ovako srocenom prigovoru! Iskreno se nadam da ce prigovor biti i uvazen.
Hvala!
Svaka cast! Temeljito, detaljno, argumentirano! Imate punu podrsku – izrekli ste ono što sve nas itekako tišti. Nadam se da će biti uvažena kritika jer ovakav tip natjecanja stvarno nema nikakvog smisla!
Hvala na podršci!
Bravo! Konačno u detalj sve razrađeno, svaka čast! Da li će se netko zamisliti i rješiti sve ove propuste, vidjet ćemo!
Hvala na trudu i vremenu koje si uložio.
Srdačan pozdrav!
Hvala!
Sjajno! Puna podrška!
Hvala!
Puna podrška!
Hvala!
Prigovor je od 29. siječnja do 30. siječnja 2020. potpisalo 282 učitelja i učiteljica engleskoga jezika. Takav je nanovo upućen Povjerenstvu.
1. Ivana Kovač
2. Ivana Junković
3. Anita Damjanović
4. Jelena Prtorić
5. Tatjana Katušin
6. Anamarija Vuković
7. Mirela Fidler
8. Ksenija Mamilović
9. Marinko Uremović
10. Mateja Lovreković
11. Stella Kulaš
12. Katarina Kovač
13. Andrea-Eva Magaš Pavušek
14. Siniša Vuksan
15. Sanja Lišnjić
16. Ivan Horvat
17. Danijela Radić
18. Anita Žepina
19. Adrijana Roždijevac
20. Anna Marie Devčić
21. Iva Jakupec
22. Marijana Korenić Skender
23. Ninoslava Dolić
24. Rose Madeleine Došen
25. Andrea Mokrovčak
26. Petra Gorički
27. Marina Malacko
28. Ana Đurđević
29. Monika Mađarić
30. Helena Hoborka
31. Renata Bratanović Palaić
32. Ivana Jalšovec
33. Petra Turković
34. Željka Novak Božić
35. Alenka Poropat
36. Milena Kačunić
37. Mirjana Jerković
38. Ivana Cetina
39. Kornelia Parmačević
40. Nikolina Barbalić
41. Vlatka Marić Krizmanić
42. Igor Samac
43. Vlatka Švec
44. Lana Čiček
45. Manuela Mihelić
46. Tajana Bundara
47. Melita Gal
48. Iva Sofka
49. Anita Padovan
50. Dolores Šolaja
51. Lidija Škrlec
52. Mirna Šoštarić
53. Željka Starčević
54. Ines Gašpert Junek
55. Ivana Varga
56. Jelena Novoselec Crnčić
57. Vlatka Pajnić
58. Ksenija Kahlina
59. Lidija Kutnjak
60. Marijana Berać
61. Danijela Jambrušić
62. Marina Čerepinko
63. Ivana Zgonjanin
64. Andreja Kostelac
65. Darija Jakim
66. Margareta Pavlić
67. Bojana Zelenika
68. Ivana Cesarec
69. Marija Čarija Agoli
70. Kristina Jelošek
71. Denisa Mandić Šegić
72. Nina Rezo
73. Petar Nikolić
74. Davor Levak
75. Tea Bojić
76. Jelena Magoš Kuten
77. Tatjana Bijelić
78. Ivana Bahun
79. Maja Loborec
80. Blanka Cikač
81. Tamara Jovanovic
82. Nina Bjelovucic
83. Sandra Vudrić
84. Marijana Popijač
85. Tina Juras
86. Antonio Šolaja
87. Ivana Mihaljević
88. Josip Žulj
89. Sanja Lončar
90. Iva Troskot
91. Ana Šimunović
92. Dolores Stančić
93. Gordana Čemažar
94. Zorka Bebić Tokić
95. Zrinka Šantak
96. Renata Matosic
97. Lorena Kancijanić Zidarić
98. Maja Čajko
99. Jasenka Brkić
100. Maja Ivković
101. Kristina Kralj
102. Vesna Mužek
103. Valentina Blažević
104. Sanela Koščak
105. Paula Perković
106. Filipa Peh
107. Marina Sertić
108. Irena Posavec
109. Marija Kontrec
110. Aleksandra Tomeković
111. Daniela Nejašmić
112. Nikolina Jelečević
113. Danijela Lokmer
114. Nataša Mažar
115. Julijana Jozanović
116. Sanja Frkić
117. Barbara Kosmač
118. Zrinka Galić
119. Dunja Klarić
120. Mirela Majnarić
121. Dajana Vidaković
122. Marija Milavić
123. Matea Majača
124. Ana Škarica
125. Ljiljana Pinter
126. Nina Dupor Marović
127. Nikolina Ćurković
128. Alenka Miljević
129. Mirjana Turkalj
130. Iva Antonović Glavač
131. Nataša Ljubić Klemše
132. Monika Ljubic
133. Nadina Rukavina
134. Marija Lipanovic
135. Ivana Gradečak
136. Ivona Zdunić
137. Tanja Koči Valdgoni
138. Karla Šemiga
139. Anita Bajic Ugrin
140. Sandra Car Štefanac
141. Danijela Erceg
142. Ivana Princip
143. Ana Lončarić Kostrenčić
144. Ivana Troskot
145. Slavica Nuić
146. Lidija Saravanja
147. Tamara Kolić Adžić
148. Irena Erlić
149. Ivana Sokač
150. Ines Mlakar
151. Doris Mejak
152. Sanja Pratljačić
153. Natalija Flamaceta Magdić
154. Tea Dolenčić
155. Sanja Petrovečki Palijaš
156. Ingrid Kos
157. Renata Harapin Mehkek
158. Nataša Bebić Bačan
159. Kristina Horvat
160. Ivana Žužić
161. Jasna Pevec
162. Jasmina Krakar
163. Gabrijela Romić
164. Martina Sokač
165. Zrinka Ivančić
166. Ana Kanđera
167. Gordana Mirović
168. Andreja Kerovec Letica
169. Bojana Palijan
170. Dunja Kučan Nikolić
171. Irena Horvat
172. Renata Kotarac
173. Ivana Karpov
174. Dubravka Despot
175. Amanda Augustinović
176. Agata Milčić
177. Željka Habi
178. Draženka Kosić
179. Diana Konsuo
180. Ana Nevešćanin
181. Branka Križan
182. Tihana Svoren Kolarec
183. Lucija Ljubić
184. Lidija Branilović
185. Tamara Vidović
186. Marija Grah
187. Ana-Marija Ivančić
188. Tatjana Kontent
189. Drita Jusufi
190. Kristina Strinavić
191. Ivana Županović
192. Adela Tompoš
193. Božena Kukić
194. Elizabeta Rubinić
195. Andrea Vranić
196. Maja Bulatović
197. Ivana Denić
198. Branka Perkovic
199. Nikolina Krznarić Čabraja
200. Suzana Kalić
201. Natalija Horvat
202. Vesna Tantegl
203. Ivana Čavar
204. Andrea Gostl
205. Iva Kardum Benc
206. Kristina Kos
207. Jelena Januš Grbić
208. Ines Vuković Prpić
209. Suzana Lazarević
210. Josipa Kardum
211. Tihana Mesić
212. Sanda Petr
213. Nataša Grubišić
214. Emanuela Mijatović
215. Maja Bačić Ostović
216. Vlatka Orlović
217. Mirela Tomic
218. Dijana Mikša
219. Jasmina Klanac
220. Barbara Skočilić
221. Ivana Lovrić
222. Paola Saganic
223. Ana-Mari Gnječ
224. Dijana Škrobica
225. Jelena Pelin
226. Natalija Kurjaković
227. Anita Prester
228. Marija Rendulić
229. Dunja Oreški
230. Nina Šipuš
231. Tea Horvatić
232. Sandra Balent
233. Anita Baranašić
234. Barbara Dadić Eđed
235. Kristina Smrček Balatinec
236. Danijela Tuđa
237. Mario Katić
238. Terezija Mirul
239. Jasminka Habuš
240. Dafne Flego
241. Tajana Stanić
242. Dajana Jelavić
243. Jelena Anočić
244. Ksenija Rumora
245. Marijana Benzia
246. Maja Rožić
247. Željka Jakušić Čejka
248. Ivana Banje
249. Marija Jukić
250. Monika Mrkonjić
251. Snjezana Matic
252. Suzana Anić-Antić
253. Silvija Mađarić
254. Lana Matijaković
255. Karmen Kanižaj
256. Nikolina Bolić Starčević
257. Marina Putar
258. Iva Habeš Lončarić
259. Ana Tikulin
260. Natalija Sokač
261. Anamaria Ramlak
262. Nataša Cakić Galešić
263. Nikolina Reder
264. Mia Mihaljević Ivančić
265. Kristina Pavličević
266. Fani Šegedin
267. Fani Duhović
268. Josipa Tandara
269. Ana Marinović
270. Nevenka Dejanovic
271. Gordana Horvat Mesić
272. Ana Petanjak Dedić
273. Irena Hercigonja
274. Branka Stančin-Levanček
275. Matija Zdilar
276. Lara Prović
277. Silvia Hlušička
278. Kristina Giacometti
279. Sanja Peračić
280. Andrijana Sikiđić
281. Jasmina Dimitrijevic
282. Ivana Miholčić
Svaka čast
Hvala!
Gospodine Patekar,
pročitala sam tekst Prigovora, Očitovanja, reakciju na Očitovanje. Pozdravljam Vaš angažman, iznosite mišljenje mnoštva nastavnika engleskog jezika i na tome Vam veliko hvala!
Srdačan pozdrav iz Osijeka,
Tomislava
Hvala Vam na podršci!