Prigovor na test na školskoj razini natjecanja iz engleskoga jezika za učenike 8. razreda 2020.

Poštovane članice i poštovani članovi Državnoga povjerenstva za natjecanje iz engleskoga jezika 2020.,

na sljedećim stranicama iznosim svoj prigovor.

Vaše povjerenstvo ove godine ima 22 člana. Arhiva mrežnih stranica AZOO-a seže do 2014. godine, iz čega saznajemo da je predsjednica državnoga povjerenstva od tada do 2018. bila prof. Olga Granić, a posljednje dvije godine (2019. i 2020.) prof. Denis Plavetić. Drugi članovi više-manje ostaju isti kroz godine, a broj varira od 21 do 22. Razlog zašto spominjem prošle godine jest što već godinama u prosvjetnim krugovima slušam o nezadovoljstvu učitelja natjecanjem iz engleskoga jezika. Glavna zamjerka jest da su testovi neprimjereni u smislu da izvrsni, čak i nadareni, učenici na njima ne prolaze dobro, odnosno da su testovi napravljeni da učenicima pokažu kako jezik zapravo ne znaju. Poviješću natjecanja neću se više baviti, ali spomenut ću još da su 2009. kolegice Bakašun, Blažević i Marušić u časopisu Strani jezici objavile rad ‘Pitanje standardizacije nacionalnoga natjecanja iz engleskoga jezika‘ u kojemu ističu probleme koje su zatekle kada su počele djelovati kao članice državnoga povjerenstva, ali i daju smjernice za poboljšanja – koja se do danas nisu dogodila, a vezana su uz standardizaciju natjecanja, rangiranje natjecatelja i obuku ispitivača.

Kroz nekoliko točaka osvrnut ću se na ono što smatram ključnim problemima natjecanja iz engleskoga jezika, a temeljeno na testu za školsku razinu natjecanja za učenike 8. razreda 2020. godine.

1) Apsurdno, no javno nisu dostupni ni cilj ni opseg natjecanja (možda takav dokument ni ne postoji?). Drugim riječima, ne zna se zašto se natjecanje provodi ni što se njime očekuje postići, kao ni to koje vještine i znanja obuhvaća te što bi učenici na natjecanju trebali pokazati. Najbliže tomu, a i dalje jako daleko od opsega i cilja, jest zadana struktura testa – na školskoj razini ispituju se „čitanje s razumijevanjem“ i „uporaba jezika (gramatika i vokabular)“, na županijskoj „slušanje s razumijevanjem“, „čitanje s razumijevanjem“ i opet „uporaba jezika (gramatika i vokabular)“, a na državnoj je elementima sa županijske razine dodan i „sastavak“ te „usmeni ispit“, što pronalazimo u uputama o provedbi natjecanja.

Dakle, vraćajući se školskoj razini, opseg je valjda znanje gramatike i vokabulara te vještina čitanja. Ovdje podsjećam da se u poučavanju engleskoga jezika već 40 godina govori o komunikacijskome pristupu, a što se odnosi na uporabu jezika u komunikacijskome činu (bilo u govorenju, bilo u pisanju). Ono što se u testovima naziva „uporabom jezika“ nema veze s uporabom jezika u komunikacijskome činu, već se odnosi na klasične gramatičke zadatke i zadatke provjere vokabulara. Zaključujem da cilj natjecanja nije vidjeti koji učenici najbolje komuniciraju na engleskome jeziku, nego koji dobro barataju gramatikom i vokabularom. Godina je 2020., a komunikacijska kompetencija prvi je cilj učenja engleskoga jezika u svim europskim pa tako i hrvatskim kurikulumima, dokumentima, istraživanjima, smjernicama i sl., i to već 40 godina. Ali ne i za organizatore natjecanja iz engleskoga jezika.

2) Prema mojim saznanjima, a članovi državnoga povjerenstva mogu me opovrgnuti ako to nije istina, testove izrađuje jedna osoba. To znam jer me je prije nekoliko godina savjetnica za engleski jezik pozvala da budem taj član koji će izrađivati testove. Ponudu sam odbio. Osim tog jednog sastavljača, testove navodno pogledaju još dvije osobe: stručni recenzent (metodičar s fakulteta) te lektor. Nejasna je uloga ostalih članova,  a podsjećam da ih ima 22. Ne sumnjam da imaju obveze u radu povjerenstva, ali ne znam što je važnije od dobroga testa. Da zaključimo, testove izrađuje jedna osoba, za koju se 2020. godine pokazalo da nema apsolutno nikakve kompetencije za izradu testa. Da pročešljam prijašnje testove, moguće je da bi se moglo utvrditi isto, s obzirom na reakcije učitelja i nastavnika prijašnjih godina.

3) Test na školskoj razini za osnovne škole imao je devet pitanja, a u daljnjemu ću se dijelu teksta osvrnuti na većinu od njih.

3.1) U prvome se zadatku provjerava čitanje s razumijevanjem na temelju teksta preuzetoga s interneta, bez navođenja izvora, a pretpostavljam i bez dozvole. Postavljeno je šest tvrdnji za koje treba utvrditi jesu li točne ili netočne, od kojih najmanje jedna, posljednja, nema veze s učenikovim umijećem čitanja s razumijevanjem nego njegovim poznavanjem vokabulara (koje se ne ispituje tim zadatkom), odnosno da zna da pumpkin i squash navodno nisu sinonimi (a što nije razvidno iz teksta).

3.2) Treći zadatak temelji se na tekstu u kojemu se treba osvrnuti na svaki redak i napisati riječ koja je pogrešna u retku ili pak staviti kvačicu ako je sve točno. Tekst je, opet bez navođenja izvora, a vjerojatno i bez dozvole, preuzet s interneta i prilagođen. Uputa za zadatak nije dobro napisana. Prije svega, uputa navodi „For questions 1 – 6“, a zadatak nema pitanja (a to je slučaj i u svim drugim zadatcima na testu). Nadalje, nije jasno trebaju li natjecatelji tražiti samo riječ koja je viška ili i druge pogreške: „decide whether there are errors in the text … In some lines there is an extra word.“

3.3) Četvrti je zadatak tekst sa šest praznina koje treba dopuniti jednom od četiriju riječi koje su ponuđene za svaku česticu. Tekst je, opet, preuzet s interneta, bez navođenja izvora a vjerojatno i bez dozvole. Za prvu česticu upitna je netočnost ‘tourist place’, što je sintagma koja se može naći u engleskome jeziku izvornih govornika. Druga čestica nudi nonsens rješenja, odnosno riječi koje u engleskome jeziku ne postoje, poput ‘bylooked’, a poznato je da se kao distraktori ne koriste nepostojeće riječi. U četvrtoj čestici sporna je netočnost sintagme ‘main events’ koja je zapravo apsolutno gramatički i semantički točna. I u šestoj čestici može se priznati ‘in his memory’ jednako kao i traženi ‘in his honour’. Za petu česticu distraktori nisu dobri jer su prelagani. Četvrti je zadatak dakle gotovo u cijelosti loše napravljen.

3.4) Peti je zadatak u potpunosti preuzet, bez navođenja izvora, sa stranice s vježbama za polaganje testa FCE, a koji označava razinu B2 prema ZEROJ-u. Prvo da se osvrnem na plagiranje. Na izvornim stranicama zadatka u Terms of Use nalazimo sljedeće: „The practice tests and other material on this web site are designed to be freely used in an online environment only. You are not permitted to download any practice material or republish it in any other form or on any other web site. All practice material, test questions and software is protected by international copyright law.“ Intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj štiti niz hrvatskih i međunarodnih zakona pa ih neću ovdje navoditi, ali je iz navedenoga jasno da je riječ o neovlašteno preuzetome materijalu gdje ni navođenje izvora ne bi pomoglo jer jednostavno vlasnik prava ne dopušta reprodukciju zadatka. Isto vrijedi i za tekstove preuzete s Atlas Obscura u 1., 4. i 7. zadatku.

Drugi problem 5. zadatka jest njegova razina B2. Naime, prema Nastavnome planu i programu za osnovnu školu (2006), a prema kojem su se obrazovali učenici 8. razreda za koje je test sastavljen, očekivana razina na kraju osam godina učenja engleskoga jezika jest A2. Zanima me tko je, kada i kako odredio razinu koju trebaju imati natjecatelji; u ovome je slučaju jasno da se očekuje da se učenik nalazi na dvije razine više od one za koju ga školovanje priprema. Zaključujem da Povjerenstvo smatra da natjecateljima kroz natjecanje treba pokazati da ne znaju ono što ni ne trebaju znati, što je pedagoški neutemeljena praksa.

3.5) U šestome zadatku od učenika se traži da uz ponuđene definicije napišu traženu riječ s određenim brojem slova. Sporna je šesta definicija jer se prihvaća samo odgovor ‘cutlery’. Kao što članovi Povjerenstva vjerojatno znaju, neki govornici to nazivaju ‘silverware’, što je češće u američkome engleskome. Što ako je učenik, koji je više izložen američkoj inačici engleskoga jezika, jedino znao za tu inačicu? Gdje je mogao upisati svoj odgovor kad ‘cutlery’ ima sedam slova a ‘silverware’ deset? Znači li to da on ne zna što je ‘knives, forks, and spoons used for eating’ jer ne zna inačicu koju preferira autor(ica) testa?

3.6) Tekst za sedmi zadatak preuzet je iz istoga izvora kao i tekstovi za 1. i 4. zadatak, bez navođenja izvora a vjerojatno i bez dozvole. Od učenika se očekuje da nadopune šest praznina u tekstu jednom riječju. Sporna je šesta čestica u koje se priznaju rješenja ‘book’, ‘buy’ i ‘purchase’ ali ne i čest glagol ‘get’ ili rjeđi ‘obtain’, ‘acquire’ i sl. koji bi također mogli biti upotrjebljeni.

3.7) Osmi zadatak sastoji se od šest rečenica koje treba nadopuniti glagolima ‘do’ i ‘make’ u primjerenim oblicima. Sporna je druga rečenica u kojoj se kao kolokat riječi ‘assignment’ priznaje samo ‘do’ u obliku ‘did’, dok u engleskome jeziku s riječju ‘assignment’ kolokira i glagol ‘make’, odnosno ovdje bi to bilo ‘made’.

3.8) Deveti je zadatak naslovljen ‘Culture and Civilisation’, što smatram pogrešnim jer zadatak kroz šest rečenica zapravo testira učenikovo činjenično znanje povijesti i geografije. Usto, cijeli je zadatak o Londonu, a jasno je da engleski jezik nadilazi London i Ujedinjeno Kraljevstvo. Napominjem i da većinu traženih informacija ne bi znali ni sami građani Londona. Takav pristup poimanju kulture, odnosno međukulturne kompetencije, izuzetno je površan i pedagoški i glotodidaktički neprimjeren, a prije svega i znanstveno neutemeljen. Podsjetit ću ovdje autora/autoricu što Nastavni plan i program za osnovne škole (2006), a koji je još uvijek relevantan za učenike 8. razreda, kaže o ciljevima i zadaćama u nastavi stranoga jezika, a vezano uz kulturu:

„Odgojni ciljevi i zadaće u nastavi stranoga jezika znače sustavno senzibiliziranje i motiviranje učenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugačijem, tj. razvijanje razumijevanja strane kulture pridonoseći istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle, na svakoj razini učenike treba upoznavati s kulturom i civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom zemljom” (str. 80).

Svesti osam godina školovanja a potom i kulturu jezika velikoga poput engleskoga na šest pitanja o Londonu u suprotnosti je sa svim smjernicama o poučavanju i vrednovanju kulture u nastavi engleskoga jezika u posljednjih dvadesetak godina. Ovakav je zadatak uvreda brojnim učiteljicama i učiteljima koji ulažu puno truda kako bi u učenika razvili ljubav prema engleskome jeziku i naučili ih tome jeziku što bolje; osim toga, ovaj zadatak ponižava izvrsne i motivirane učenike i šalje im poruku da ne znaju engleski ako ne znaju trivijalne podatke o Londonu.

Razmatrao sam da priložim izvore kojima bih mogao pomoći autoru/autorici testa, ali očigledno i ostalim članovima Povjerenstva, da shvate ozbiljnost propusta u pogledu znanstvene, dokimološke i pedagoške neutemeljenosti zadataka na testu, no shvatio sam da bih morao priložiti svu literaturu napisanu o učenju, poučavanju i vrednovanju engleskoga jezika u posljednjih 40 godina. Toliko se dugo, naime, govori o razvijanju komunikacijske kompetencije. Zaokružit ću stoga ovaj dio prigovara citatom iz još uvijek važećega Nastavnoga plana i programa za osnovnu školu (2006), pa članovi Povjerenstva mogu procijeniti koliko je test usklađen s njim:

„Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proširena elementima sociokulturne, interkulturalne te čitalačke/književne kompetencije. Istodobno, u skladu s potrebama društva nastava stranih jezika, osim jezičnih, mora nužno razvijati i vještine komuniciranja, timskoga rada te osposobljavati učenika za rješavanje problema” (str. 79).

Na temelju činjenice da je velik dio testa plagiran te da su gotovo svi zadatci loše napravljeni i/ili priznaju ograničena rješenja, tražim da se poništi školsko natjecanje iz engleskoga jezika za učenike 8. razreda te da članovi Državnoga povjerenstva a) pod hitno donesu mjere kojima će se spriječiti da se ovakav skandal ponovi, b) potpuno redizajniraju koncept natjecanja kako bi natjecateljima i njihovim mentorima jasno komunicirali cilj i opseg natjecanja kako bi se mogli za njega uspješno pripremati te koncept natjecanja usklade s onime što znamo o učenju, poučavanju i vrednovanju engleskoga jezika iz istraživanja provedenih proteklih 40 godina, i konačno c) reorganiziraju ustroj povjerenstva kako bi više njegovih trenutnih članova aktivno sudjelovalo u osmišljavanju i provedbi natjecanja.

Na samome kraju, izražavam žaljenje zbog nastale situacije jer osobno poznajem nekoliko članova povjerenstva i upoznat sam s njihovom stručnošću i znam da ovakav test nikada ne bi pustili u javnost; no, i to pitanje individualne i kolektivne odgovornosti Povjerenstvo ubrzo mora razriješiti jer na popisu je 22 imena i prezimena, a javnost ne zna tko je autor/ica, recenzent/ica i lektor/ica testa te tko sve sudjeluje u kontroli kvalitete.

U Rijeci 26. siječnja 2020.

S poštovanjem,

dr. sc. Jakob Patekar, znan. sur.

25 thoughts on “Prigovor na test na školskoj razini natjecanja iz engleskoga jezika za učenike 8. razreda 2020.

  1. Suzana

    U cijelosti podržavam Vašu angažiranost i argumente iznesene u Prigovoru. Iskreno se nadam da će uslijediti odgovor nadležnih kome je prigovor i upućen te da će poništiti sporno školsko natjecanje 2019/2020 i poduzeti daljnje korake da se ovakvi propusti više ne ponove.

    Reply
      1. Nancy Gjergja

        I am so happy when I am not the only so-called Boško Buha in Croatia!!!!
        Thank you from the bottom of my heart for finding the time, will and love to explain those who should be told to stop being the obstacles when it comes up to the moment when a teacher and a pupil should feel bad for not getting good results while at the same time both being very well educated and full of enough knowlegde to get much better results and, on the other hand, both feeling bad while teacher who teach other subjects and their pupils with less knowledge get to the highest levels easily!!!! My pupils felt very bad tonight, but believe me, I have never had a better generation and maybe never ever will again. Even though told that they will all get an excellent mark for participating, I am not quite sure that they are happier than before my promise.
        Thank you once again on my behalf as well as my best generation. I wish “the mentioned team chosen so many years ago to make the exams without following the rules we should follow” comes to my class this year any time to listen to them like I do. 15 out of 30 deserve more credit let alone an appropriate exam they were prepared for.
        Yours sincerely,
        Nancy Gjergja

        Reply
        1. Jakob Post author

          Thank you for your support! Teachers continue to make magic in their classrooms, regardless of the competition results, and that’s what really counts!

          Reply
  2. Ljiljana

    Dragi kolega,zahvaljujem Vam što ste to tako stručno i detaljno izložili. Iako već desetak godina ne predajem u 8.r pa nemam toliko širok uvid u problematiku natjecanja,ja bih još samo dodala pitanje i hitnost uvođenja natjecanja i u nižim razredima OŠ,no naravno ne ovakvog oblika i ne s ovakvom nestručnošću kao do sada.
    Zahvaljujem na trudu u svoje i ime ostalih kolega i djece natjecatelja koji su se našli u ovako nezahvalnoj situaciji.

    Reply
  3. Ivana

    Svaka čast, kolega! Temeljito i detaljno obrazloženo, i vjerujem da govorite u ime većine kolega. Apsolutno podržavam.

    Reply
  4. Tatjana Kontent

    Svaka cast! Temeljito, detaljno, argumentirano! Imate punu podrsku – izrekli ste ono što sve nas itekako tišti. Nadam se da će biti uvažena kritika jer ovakav tip natjecanja stvarno nema nikakvog smisla!

    Reply
  5. Mira Klobucar

    Bravo! Konačno u detalj sve razrađeno, svaka čast! Da li će se netko zamisliti i rješiti sve ove propuste, vidjet ćemo!
    Hvala na trudu i vremenu koje si uložio.
    Srdačan pozdrav!

    Reply
  6. Jakob Post author

    Prigovor je od 29. siječnja do 30. siječnja 2020. potpisalo 282 učitelja i učiteljica engleskoga jezika. Takav je nanovo upućen Povjerenstvu.
    1. Ivana Kovač
    2. Ivana Junković
    3. Anita Damjanović
    4. Jelena Prtorić
    5. Tatjana Katušin
    6. Anamarija Vuković
    7. Mirela Fidler
    8. Ksenija Mamilović
    9. Marinko Uremović
    10. Mateja Lovreković
    11. Stella Kulaš
    12. Katarina Kovač
    13. Andrea-Eva Magaš Pavušek
    14. Siniša Vuksan
    15. Sanja Lišnjić
    16. Ivan Horvat
    17. Danijela Radić
    18. Anita Žepina
    19. Adrijana Roždijevac
    20. Anna Marie Devčić
    21. Iva Jakupec
    22. Marijana Korenić Skender
    23. Ninoslava Dolić
    24. Rose Madeleine Došen
    25. Andrea Mokrovčak
    26. Petra Gorički
    27. Marina Malacko
    28. Ana Đurđević
    29. Monika Mađarić
    30. Helena Hoborka
    31. Renata Bratanović Palaić
    32. Ivana Jalšovec
    33. Petra Turković
    34. Željka Novak Božić
    35. Alenka Poropat
    36. Milena Kačunić
    37. Mirjana Jerković
    38. Ivana Cetina
    39. Kornelia Parmačević
    40. Nikolina Barbalić
    41. Vlatka Marić Krizmanić
    42. Igor Samac
    43. Vlatka Švec
    44. Lana Čiček
    45. Manuela Mihelić
    46. Tajana Bundara
    47. Melita Gal
    48. Iva Sofka
    49. Anita Padovan
    50. Dolores Šolaja
    51. Lidija Škrlec
    52. Mirna Šoštarić
    53. Željka Starčević
    54. Ines Gašpert Junek
    55. Ivana Varga
    56. Jelena Novoselec Crnčić
    57. Vlatka Pajnić
    58. Ksenija Kahlina
    59. Lidija Kutnjak
    60. Marijana Berać
    61. Danijela Jambrušić
    62. Marina Čerepinko
    63. Ivana Zgonjanin
    64. Andreja Kostelac
    65. Darija Jakim
    66. Margareta Pavlić
    67. Bojana Zelenika
    68. Ivana Cesarec
    69. Marija Čarija Agoli
    70. Kristina Jelošek
    71. Denisa Mandić Šegić
    72. Nina Rezo
    73. Petar Nikolić
    74. Davor Levak
    75. Tea Bojić
    76. Jelena Magoš Kuten
    77. Tatjana Bijelić
    78. Ivana Bahun
    79. Maja Loborec
    80. Blanka Cikač
    81. Tamara Jovanovic
    82. Nina Bjelovucic
    83. Sandra Vudrić
    84. Marijana Popijač
    85. Tina Juras
    86. Antonio Šolaja
    87. Ivana Mihaljević
    88. Josip Žulj
    89. Sanja Lončar
    90. Iva Troskot
    91. Ana Šimunović
    92. Dolores Stančić
    93. Gordana Čemažar
    94. Zorka Bebić Tokić
    95. Zrinka Šantak
    96. Renata Matosic
    97. Lorena Kancijanić Zidarić
    98. Maja Čajko
    99. Jasenka Brkić
    100. Maja Ivković
    101. Kristina Kralj
    102. Vesna Mužek
    103. Valentina Blažević
    104. Sanela Koščak
    105. Paula Perković
    106. Filipa Peh
    107. Marina Sertić
    108. Irena Posavec
    109. Marija Kontrec
    110. Aleksandra Tomeković
    111. Daniela Nejašmić
    112. Nikolina Jelečević
    113. Danijela Lokmer
    114. Nataša Mažar
    115. Julijana Jozanović
    116. Sanja Frkić
    117. Barbara Kosmač
    118. Zrinka Galić
    119. Dunja Klarić
    120. Mirela Majnarić
    121. Dajana Vidaković
    122. Marija Milavić
    123. Matea Majača
    124. Ana Škarica
    125. Ljiljana Pinter
    126. Nina Dupor Marović
    127. Nikolina Ćurković
    128. Alenka Miljević
    129. Mirjana Turkalj
    130. Iva Antonović Glavač
    131. Nataša Ljubić Klemše
    132. Monika Ljubic
    133. Nadina Rukavina
    134. Marija Lipanovic
    135. Ivana Gradečak
    136. Ivona Zdunić
    137. Tanja Koči Valdgoni
    138. Karla Šemiga
    139. Anita Bajic Ugrin
    140. Sandra Car Štefanac
    141. Danijela Erceg
    142. Ivana Princip
    143. Ana Lončarić Kostrenčić
    144. Ivana Troskot
    145. Slavica Nuić
    146. Lidija Saravanja
    147. Tamara Kolić Adžić
    148. Irena Erlić
    149. Ivana Sokač
    150. Ines Mlakar
    151. Doris Mejak
    152. Sanja Pratljačić
    153. Natalija Flamaceta Magdić
    154. Tea Dolenčić
    155. Sanja Petrovečki Palijaš
    156. Ingrid Kos
    157. Renata Harapin Mehkek
    158. Nataša Bebić Bačan
    159. Kristina Horvat
    160. Ivana Žužić
    161. Jasna Pevec
    162. Jasmina Krakar
    163. Gabrijela Romić
    164. Martina Sokač
    165. Zrinka Ivančić
    166. Ana Kanđera
    167. Gordana Mirović
    168. Andreja Kerovec Letica
    169. Bojana Palijan
    170. Dunja Kučan Nikolić
    171. Irena Horvat
    172. Renata Kotarac
    173. Ivana Karpov
    174. Dubravka Despot
    175. Amanda Augustinović
    176. Agata Milčić
    177. Željka Habi
    178. Draženka Kosić
    179. Diana Konsuo
    180. Ana Nevešćanin
    181. Branka Križan
    182. Tihana Svoren Kolarec
    183. Lucija Ljubić
    184. Lidija Branilović
    185. Tamara Vidović
    186. Marija Grah
    187. Ana-Marija Ivančić
    188. Tatjana Kontent
    189. Drita Jusufi
    190. Kristina Strinavić
    191. Ivana Županović
    192. Adela Tompoš
    193. Božena Kukić
    194. Elizabeta Rubinić
    195. Andrea Vranić
    196. Maja Bulatović
    197. Ivana Denić
    198. Branka Perkovic
    199. Nikolina Krznarić Čabraja
    200. Suzana Kalić
    201. Natalija Horvat
    202. Vesna Tantegl
    203. Ivana Čavar
    204. Andrea Gostl
    205. Iva Kardum Benc
    206. Kristina Kos
    207. Jelena Januš Grbić
    208. Ines Vuković Prpić
    209. Suzana Lazarević
    210. Josipa Kardum
    211. Tihana Mesić
    212. Sanda Petr
    213. Nataša Grubišić
    214. Emanuela Mijatović
    215. Maja Bačić Ostović
    216. Vlatka Orlović
    217. Mirela Tomic
    218. Dijana Mikša
    219. Jasmina Klanac
    220. Barbara Skočilić
    221. Ivana Lovrić
    222. Paola Saganic
    223. Ana-Mari Gnječ
    224. Dijana Škrobica
    225. Jelena Pelin
    226. Natalija Kurjaković
    227. Anita Prester
    228. Marija Rendulić
    229. Dunja Oreški
    230. Nina Šipuš
    231. Tea Horvatić
    232. Sandra Balent
    233. Anita Baranašić
    234. Barbara Dadić Eđed
    235. Kristina Smrček Balatinec
    236. Danijela Tuđa
    237. Mario Katić
    238. Terezija Mirul
    239. Jasminka Habuš
    240. Dafne Flego
    241. Tajana Stanić
    242. Dajana Jelavić
    243. Jelena Anočić
    244. Ksenija Rumora
    245. Marijana Benzia
    246. Maja Rožić
    247. Željka Jakušić Čejka
    248. Ivana Banje
    249. Marija Jukić
    250. Monika Mrkonjić
    251. Snjezana Matic
    252. Suzana Anić-Antić
    253. Silvija Mađarić
    254. Lana Matijaković
    255. Karmen Kanižaj
    256. Nikolina Bolić Starčević
    257. Marina Putar
    258. Iva Habeš Lončarić
    259. Ana Tikulin
    260. Natalija Sokač
    261. Anamaria Ramlak
    262. Nataša Cakić Galešić
    263. Nikolina Reder
    264. Mia Mihaljević Ivančić
    265. Kristina Pavličević
    266. Fani Šegedin
    267. Fani Duhović
    268. Josipa Tandara
    269. Ana Marinović
    270. Nevenka Dejanovic
    271. Gordana Horvat Mesić
    272. Ana Petanjak Dedić
    273. Irena Hercigonja
    274. Branka Stančin-Levanček
    275. Matija Zdilar
    276. Lara Prović
    277. Silvia Hlušička
    278. Kristina Giacometti
    279. Sanja Peračić
    280. Andrijana Sikiđić
    281. Jasmina Dimitrijevic
    282. Ivana Miholčić

    Reply
  7. Tomislava

    Gospodine Patekar,
    pročitala sam tekst Prigovora, Očitovanja, reakciju na Očitovanje. Pozdravljam Vaš angažman, iznosite mišljenje mnoštva nastavnika engleskog jezika i na tome Vam veliko hvala!
    Srdačan pozdrav iz Osijeka,
    Tomislava

    Reply

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *